CENTER FOR GEOSPATIAL TECHNOLOGIES

Department of Geography - University of Zadar

Misija i vizija Naš tim Projekti Ovlaštenja
Krajobrazna arhitektura Stručni poslovi zaštite okoliša Bioraznolikost - georaznolikost - krajobrazna raznolikost Održivo gospodarenje otpadom i sanacija okoliša Prilagodba klimatskim promjenama Zeleni certifikati i edukacija

News

08/07/2025

Patterns of Sedimentation and Erosion of Sacral Architecture and Secular Memorials in Mostar, Banja Luka and Zenica

U najnovijem broju znanstvenog časopisa Geoadria (Vol. 29, No. 2, 2024) objavljen je članak pod naslovom: "Patterns of Sedimentation and Erosion of Sacral Architecture and Secular Memorials in Mostar, Banja Luka and Zenica", autora Roberta M. Haydena (University of Pittsburgh) te naših članova Ante Šiljega i Ivana Marića.

Ova studija istražuje kako su se vjerski i sekularni krajolici (religioscapes i secularscapes) oblikovali i mijenjali kroz stoljeća u tri bosanskohercegovačka grada čiji urbani razvoj započinje u ranim fazama osmanske vlasti (16. stoljeće). Korištenjem povijesnih karata, terenskog rada, analize literature i teorijskog modela Antagonistic Tolerance, autori prate dugoročne prostorne promjene džamija, crkava, sinagoga i sekularnih memorijala.

Ključni rezultati:

- Tijekom osmanske vladavine, islamske sakralne građevine dominirale su gradskim središtima, dok su kršćanske i židovske bile periferno smještene i manje prisutne.

- U austro-ugarskom razdoblju, katoličke i pravoslavne crkve izgrađene su izvan osmanskih urbanih jezgri, no kasnije se pomiču prema središtima.

- U doba socijalističke Jugoslavije dolazi do “erozije” svih religijskih krajolika — vjerski objekti bivaju srušeni, prenamijenjeni, a nova izgradnja bila je strogo ograničena.

- Nakon rata 1992.–1995., dolazi do “re-sedimentacije” religijskih objekata, pri čemu se vjerske građevine obnavljaju u skladu s etničkim linijama: muslimanske u bošnjačkim zonama, katoličke u hrvatskim, a pravoslavne u srpskim dijelovima.

- Posebno je istaknuta Banja Luka, gdje je razaranje džamija bilo izrazito simbolično i sveobuhvatno, a poslijeratna obnova ostaje ograničena i prostorno uvjetovana politikama ranijih režima.

Ovaj članak pruža jedinstvenu dijakronijsku perspektivu o tome kako religija, politika, sukobi i urbanizam oblikuju simboličke i fizičke krajolike Bosne i Hercegovine.

Članak je dostupan na poveznici: DOI: 10.15291/geoadria.4509