Sveučilište u Zadru, Institut Ruđer Bošković, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Veleučilište u Šibeniku, Pučko otvoreno učilište Drniš, Turistička zajednica grada Drniša, Mjesni odbor Siverić, Kulturna organizacija NIIT i Kulturno-društvena udruga RIBASO priređuju znanstveno-stručni skup "Siverić nekad i danas - u povodu 150. obljetnice posjeta cara Franje Josipa I. rudniku ugljena Siverić" od 5. do 7. lipnja 2025. u Drnišu.
Razvoj Siverića vezan je uz rudnik ugljena koji je otvoren početkom 19. stoljeća. Sustavnu eksploataciju mrkog ugljena u Siveriću pokrenula je bečka dioničarska tvrtka Rothschild pa Siverić, uz istarski Labin, postaje najznačajniji jadranski rudnik ugljena u Austro-Ugarskoj Monarhiji i najrazvijenije industrijsko središte u Dalmaciji. O važnosti siverićkog rudnika govori i posjet cara Franje Josipa I. koji je na putovanju po Dalmaciji u travnju 1875. godine obišao upravo ugljenokop u Siveriću.
Za potrebe rudnika izgrađena je prateća infrastruktura koja je modernizirala cijelo područje: 70-ih godina 19. stoljeća puštena je u promet željeznička pruga Siverić-Split i Siverić-Šibenik, a 1909. godine gradnjom hidrocentrale u Roškom slapu na rijeci Krki uvedena je elektrifikacija ugljenokopa. Sagrađene su poslovne zgrade, prateći radni prostori uz rudnik i stanovi za radnike - objekti koji danas predstavljaju vrijedan primjer industrijske arhitekture i kulturne baštine. Godine 1875. otvorena je osnovna škola, najstarija na tom području.
Nakon Drugog svjetskog rata Siverić se ubrzano razvija i na gospodarskom i na društvenom planu. Na poslovima vezanim uz rudnik bilo je zaposleno više od dvije tisuće radnika, sagrađen je dom kulture, hotel, nova škola i nogometno igralište. Društveni život bio je ispunjen bogatim sadržajima kao što su filmske projekcije, gostovanja kazališnih grupa, koncerti, disco klub i utakmice nogometnog kluba Rudar te mnoge druge aktivnosti.
Zatvaranjem rudnika 1970-ih godina dolazi do smanjenja gospodarskih aktivnosti i društvenih sadržaja, što rezultira sve većim iseljavanjem stanovništva. Danas je Siverić, koji je stradao u Domovinskom ratu, mirno naselje ugodno za život, s oko 400 stanovnika. Upravo zbog značenja Siverića u prošlosti i njegove vrijedne kulturno-povijesne baštine, Mjesni odbor Siverić predložio je ovaj skup na kojem bi se ta ostavština sagledala na najvišoj znanstveno-stručnoj razini, a može biti i poticaj za buduće projekte usmjerene na obnovu zapuštenih prostora kojima bi se dali novi sadržaji i time kvalitetniji život zajednice.
***
Znanstveno-stručni skup ima za cilj razmotriti različite aspekte koji su pridonijeli društveno-gospodarskom i kulturnom razvoju Siverića u bližoj i daljoj prošlosti i, s obzirom na povijesno-industrijsko značenje naselja, osmisliti pravce kulturno-gospodarskog razvoja u budućnosti.
Na znanstveno-stručnom skupu obradile bi se teme iz geologije, biologije, hidrologije, klimatologije, rudarstva, poljoprivrede, povijesti, demografije, školstva, kulturno-glazbenog djelovanja, jezikoslovlja/toponimije, etnologije, crkvene povijesti, političkog i civilnog života, sporta, arhitekture i urbanizma, industrije i sl. Naglasak svakako treba biti na Siveriću čija katastarska općina obuhvaća planinu Prominu, naselje i Petrovo polje. Tamo gdje je potrebno, uključit će se i širi prostor.
PRIJAVA
Za prijavu izlaganja potrebno je dostaviti radni naslov i sažetak izlaganja, najviše do jedne kartice teksta, s osobnim podacima (ime i prezime, ustanova zaposlenja, e-mail, tel./mob.) zaključno do 1. ožujka 2025., na e-mail adresu: ssiljeg@unizd.hr i na siveric150godina@gmail.com
Obavijest o prihvaćanju sažetaka donosi Znanstveni odbor Skupa do 15. ožujka 2025.
KOTIZACIJE nema
Objavljivanje radova: radovi će se objaviti u monografiji koja će se prirediti i tiskati nakon znanstveno-stručnog skupa.
