U međunarodnom znanstvenom časopisu Geomorphology objavljen je znanstveni rad pod naslovom „How wildfires affect carbonate rocks: Quantifying post-fire exfoliation in a Mediterranean karst landscape using structured-light 3D scanning“, čiji su autori Fran Domazetović, Ivan Marić i Ante Šiljeg iz Centra za geoprostorne tehnologije (GAL) Sveučilišta u Zadru te Lea Wittenberg i Nurit Shtober-Zisu sa Sveučilišta u Haifi (Izrael). Istraživanje je provedeno u okviru znanstvene suradnje dvaju sveučilišta, a usmjereno je na kvantifikaciju termičke eksfolijacije karbonatnih stijena, odnosno odvajanja i ljuštenja površinskih slojeva stijena nakon izloženosti visokim temperaturama tijekom šumskih požara. Istraživanje je obuhvatilo dva izdanka karbonatnih stijena, vapnenca i breče, na području Parka prirode Biokovo, zahvaćenom velikim šumskim požarom u srpnju i kolovozu 2024. godine. Za precizno praćenje promjena na površini stijena primijenjena je tehnologija 3D skeniranja strukturiranim svjetlom (structured-light 3D scanning). Ponovljena terenska snimanja provedena su u svibnju 2025. i svibnju 2026. godine ručnim 3D skenerom Artec Eva, dok su odvojeni fragmenti stijena dodatno analizirani u laboratoriju primjenom skenera Artec Spider. Usporedbom visokorezolucijskih 3D modela te morfometrijskom analizom odvojenih fragmenata kvantificirane su promjene površine i volumena stijena te izračunate lokalne stope eksfolijacije. Rezultati su pokazali da je intenzitet eksfolijacije bio najveći u početnom razdoblju nakon požara, kada su lokalne stope dosezale 6,24 mm/god. na breči i 7,36 mm/god. na vapnencu. Tijekom sljedeće godine zabilježeno je njihovo smanjenje na 4,18 mm/god. na breči i 3,16 mm/god. na vapnencu. Utvrđeno je i da su odvojeni fragmenti vapnenca u pravilu bili deblji i kompaktniji, dok je breča pokazivala veću geometrijsku raznolikost i prostorno raspršenije procese eksfolijacije. Istraživanje je pokazalo da šumski požari mogu višestruko ubrzati fizičko trošenje karbonatnih stijena, pri čemu početne lokalne stope eksfolijacije mogu premašiti uobičajene stope denudacije krških područja Dinarida i sjeveroistočnog Jadrana za jedan do nekoliko redova veličine. Dobiveni rezultati potvrđuju važnost praćenja geomorfoloških procesa nakon požara te ističu mogućnosti primjene visokorezolucijskog 3D skeniranja u kvantitativnom praćenju milimetarskih promjena na površinama stijena. Rad je objavljen u otvorenom pristupu (Open Access), čime su rezultati istraživanja dostupni međunarodnoj znanstvenoj i stručnoj zajednici.
Puni tekst znanstvenog rada dostupan je na poveznici:
https://doi.org/10.1016/j.geomorph.2026.110528
